Koliko su posećeni muzeji u doba Korone

|   Život
U martu mesecu je, zbog širenja epidemije korona virusa, odjednom sve stalo. Od samog početka vanrednog stanja, pa sve do ovog momenta slabije su posećena i kulturna zdanja, koja možda i najviše trpe u doba Korone. Koncerata skoro i da nema, biblioteke su praznije, ali muzeji su uspeli da se izbore sa novim izazovima i prilagode svoje programe novonastaloj situaciji.

U vanrednom stanju, brojni muzeji su bili zatvoreni zbog pandemije korona-virusa, ali su njihove onlajn-izložbe zabeležile navalu posetilaca. Danas, posle nešto više od 3 meseca od ukidanja vanrednog stanja i kulturna dešavanja konačno mogu da zažive u glavnom gradu Srbije.

TV KOPERNIKUS istražuje: kako rade muzeji i koliko košta ulaz u pojedine od njih.

Jedan od najinteresantnijih muzeja posetiocima je svakako Muzej Vuka i Dositeja, koji se nalazi u samom srcu Beograda. Galerija Muzeja Vuka i Dositeja predstavlja fond memorijalnog muzeja, posvećenog prosvetitelju i prvom srpskom ministru prosvete Dositeju Obradoviću i reformatoru srpskog jezika, tvorcu srpskog književnog jezika, Vuku Karadžiću. Obišli smo ovo zdanje i razgovarali sa kustosom Elijanom Gavrilović, koja nam je ispričala kako on radi u doba Korone.

Etnografski muzej je institucija kulture koja se nalazi u Beogradu, u samom centru grada, neposredno pored Kolarčeve zadužbine. Etnografski muzej predstavlja jedan od najstarijih muzeja u Srbiji i osnovan je 1901. godine. Etnografski muzej je osnovan februara 1901. godine, ali njegovi koreni sežu dublje u prošlost. Sakupljanje etnografskih predmeta otpočelo je sredinom XIX stoleća. U okviru Narodnog muzeja Srbije (Serbskonarodni muzeum) nalazio se, još 1844. godine, jedan broj etnografskih predmeta.

Prvo značajno sistematsko sakupljanje obavljeno je radi učešća na Sveslovenskoj izložbi, održanoj u Moskvi 1867. godine. Uprkos tome što su svi tada prikupljeni predmeti ostali u Moskvi, ta izložba je važna zbog toga što je u Srbiji, i na Balkanu uopšte, otpočelo sistematsko sakupljanje etnografskih predmeta i etnološko proučavanje tog prostora.

Direktorka Etnografskog muzeja, Tijana Čolak – Antić Popović, ističe da polovinu posetilaca čine deca, a trećinu stranci.

Ona je takođe istakla da je cena karte ista, ali da za sada, u muzej može da uđe samo ograničen broj ljudi.

Pa ipak, sve dok se pandemija ne suzbije,biće obavezno merenje telesne temperature pri ulasku u bilo koji muzej, kao i korišćenje maski za lice tokom ulaska, boravka i izlaska iz prostora muzeja, kao i fizička udaljenost od 1,5 metara.

I za kraj, ako sumiramo utiske, posećenost kulturnim mestima i događajima je znatno smanjena u doba Korone, ali kultura opstaje i opstaće zahvaljujući onima koji žele da se edukuju i saznaju nešto novo i na taj način oplemene i sebe i svoja znanja.

 

Novinar: Ivana Damnjanović

Komentari (0)

Ne postoji komentar!

Napišite komentar