kakva je sudbina napuštenih beba?

|   Info
Ne možemo da minimiziramo i da negiramo postojanje problema napuštenih beba, o kolikom god broju da se radi, kaže savetnik ministra za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, Dragan Vulević. Sistem socijalne i porodično pravne zaštite odmah nastupa u takvim slučajevima, i reaguje dalje u zbrinjavanju te dece. U poslednjih šest meseci dva slučaja ostavljenih beba izazvala su veliku pažnju javnosti, pa će Ministartvo u narednom periodu raditi na prevenciji ove pojave. Međutim, uzrok napuštanja dece nikada nije siromaštvo, ističe Vulević.

Slučaj ostavljene beba ispred crkve u Čajetini, kao i poslednji slučaj u Malom Crniću, kada je dete samo dva sata nakon rođenja ostavljeno pored puta na temperaturi od skoro minus deset stepeni, koje je ipak imalo sreću jer je naišla prolaznica koja je videla dete, zbrinula ga, pozvala Hitnu pomoć i Centar za socijalni rad, inicirali su da se javnost zapita kakva je sudbina napuštenih beba. Savtnik ministra za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, Dragan Vulević, kaže da u tim slučajevima dete odmah ulazi u sistem socijalne i porodično pravne zaštite.

 

Uglavnom se napuštena deca koja budu nađena zbrinjavaju u okviru hraniteljskih porodica dok se ne odluči i ne izvrši određena procena njihovog porodično pravnog statusa i odredi vid daljeg zbrinjavanja, kaže Vulević. Postoje i jasno definisani uslovi za smeštanje deteta u hraniteljsku porodicu ili za njegovo usvajanje. I hranitelji i usvojitelji moraju ispunjavati određene zahteve, ali moraju proći i pripremu i obuku za obavljanje roditeljske dužnosti, a najbolje rešenje za dete je ono koje obezbeđuje stalnost i trajnost, kaže Vulević.

 

Teško je utvrditi koji su načešći razlozi za napuštanje beba, ali možemo reći da su to maloletničke trudnoće, zatim kuklturološki stereotipi, psihički poremećaji. Međutim, siromaštvo nikada nije uzrok napuštanja dece, iako može biti katalizator, kaže Vulević. Ono što može uticati na smanjenje ovakve pojave, jeste ono što primenjuju neke druge evropske zemlje koje imaju tzv. Zakon o anonimnom porođaju, kojim se garantuje anonimnost majke, pa se prilikom rođenja deteta podaci o majci ne unose u medicinsku dokumentaciju, nego u poseban list koji se stavlja u zapečaćeni koverat i niko nema pravo da vidi ko je majka osim deteta kada postane punoletno i iskaže takvu želju. U okviru tog Zakona postoji i tzv. „soba za bebe“, gde je moguće potpuno anonimno ostaviti novorođenče. Na taj način se u tim zemljama preveniralo tri stvari: ostavljanje dece na ulici, abortus, kao i čedomorstvo, isitče Vulević i dodaje da će se i u Srbiji u narednom periodu tražiti najbolja moguća rešenja za prevenciju ove pojave.

 

Danijela Perović

 

 

Komentari (0)

Ne postoji komentar!

Napišite komentar